1
Dobro definiran problem je pola rješenja: 3 karakteristike dobre definicije problema
Sastavni korak svakog design thinking procesa je definiranje ključnog i rješivog problema na kojem se zatim temelje sljedeći koraci. To je ujedno i najizazovniji dio procesa, budući da definiranje problema zahtijeva sintetiziranje svih uvida stečenih u fazi empatije u jedan, kvalitetno definiran, problem (tzv. problem statement). U nastavku saznajte koje 3 karakteristike su svojstvene svakoj kvalitetnoj definiciji problema.
If you define the problem correctly, you almost have the solution.
Steve Jobs
Darrell Mann, bivši glavni inženjer u tvrtki Rolls-Royce, je nakon 15 godina u istoj kompaniji izjavio da samo 2% svih internih inovacija u konačnici bude uspješno. Što te inovacije čini drugačijima od ostalih? Mann objašnjava: „Tih 2% inovacija razlikuje jedna stvar – uspjele su prethodno jasno i precizno definirati problem.“
Twenty-five percent of failures were due to people trying to solve the wrong problems.
Darrell Mann
Kvalitetna definicija ključne potrebe ili problema je glavna misao vodilja u design thinking procesu koja pruža jasnoću i fokus. Bez nje, design thinking proces bi nalikovao na tapkanje u mraku. Dodatno, jasna i precizna definicija problema pruža osjećaj rješivosti i optimizma koji su ključni u sljedećoj, trećoj fazi design thinking procesa – fazi ideacije.
No, je li svaka definicija problema jednako dobra?
3 karakteristike dobre definicije problema
Kao i vještina empatije u prethodnoj fazi, i vještina definiranja problema je vještina koja se vježba. Međutim, u svakoj svojoj fazi, design thinking metodologija nudi niz alata kao smjernicu i pomoć. Tako su u nastavku navedeni neki od alata koji se koriste u fazi definicije problema:
- persona
- empathy mapa
- CJM
- How-might-we
Uz postojeće alate, postoje tri karakteristike koje svaka dobra definicija problema mora imati.
1. Kvalitetna definicija problema se fokusira na stvarnu potrebu korisnika
Faza definicije problema slijedi iz prethodne faze empatije u kojoj je fokus na stvarnom razumijevanju korisnikovih potreba. Definicija problema tako proizlazi iz sinteze prethodno stečenih uvida i temelji se upravo na stvarnim potrebama korisnika.
2. Kvalitetna definicija problema nije preuska
Što znači da je definicija problema preuska? Uzmimo jednostavan primjer dječjeg vrtića i sezonu prehlada kada su djeca, ne samo šmrcava, nego i nervozna, nestrpljiva i manje sklona suradnji. Preuska definicija problema bi se u tom slučaju mogla temeljiti na pitanju: Kako bismo mogli dizajnirati praktičnije pakiranje kutije za maramice?
Iako su potencijalno upravo maramice rješenje njihovih problema, a glavni problem leži u dizajnu njihovog pakiranja, takva definicija problema je preuska i prekonkretna te ne ostavlja dovoljno prostora za inovaciju.
3. Kvalitetna definicija problema nije preširoka
Ako nastavimo s istim primjerom dječjeg vrtića, preširoka definicija problema bi se mogla temeljiti na pitanju: Kako bismo mogli iskorijeniti prehladu? Na prvi pogled nam je jasno da se to neće dogoditi te takvo pitanje ne zadovoljava jedan od osnovnih zahtjeva definicije problema – mora biti rješiva.
Zanima li vas kako bi onda glasila definicija problema koja je baš taman? Što mislite o: Kako bismo mogli pružiti bolju podršku djeci tijekom prve faze dobivanja prehlade kada su simptomi najizraženiji? Padaju li vam odmah potencijalna rješenja na pamet? Odlično! To znači da ste spremni za treću fazu design thinking procesa – fazu ideacije.
